Mjere za postizanje energetskih ušteda u prometu

Eko vožnja prepoznata je kao jedna od najučinkovitijih mjera za poticanje energetske učinkovitosti na razini Europske unije. Pokretanjem Nacionalne kampanja eko-vožnje planira se postići maksimalna razina osviještenosti svih građana i vozača u Republici Hrvatskoj o prednostima ovog modernog, inteligentnog i ekološki prihvatljivog stila vožnje, kroz aktivno provođenje treninga eko vožnje među licenciranim (postojećim) vozačima.

Posebni elementi nacionalne kampanje posvećeni su edukaciji o eko-vožnji za:

• vozače osobnih automobila;
• autobusa;
• teretnih vozila težih od 3,5 tona.

Obrazovanje o elementima eko-vožnje osmišljeno je kao niz kratkih treninga(u trajanju do 60 minuta po kandidatu) među vozačima koji su vozačku dozvolu dobili prije stupanja na snagu Pravilnika o osposobljavanju kandidata za vozače (NN 13/09), kojim je za sve autoškole i instruktore postavljena obveza provođenja izobrazbe o elementima eko-vožnje tijekom standardne izobrazbe vozača kandidata. Treba istaknuti da se predložena mjera ne odnosi na nove vozače, koji izobrazbu o eko-vožnji dobivaju sukladno zakonskim obvezama iskazanim u gore navedenom Pravilniku.

S obzirom na činjenicu da se u Republici Hrvatskoj godišnje provede edukacija za nove vozače na razini 45.000 kandidata, do danas je u programu izobrazbe za vozače kandidate o tehnikama eko-vožnje osposobljeno oko 100.000 vozača osobnih vozila. Ukupan broj aktivnih vozača u Republici Hrvatskoj procjenjuje se na iznos od 2.000.000., čime preostalih 1.900.000 vozača predstavlja ciljanu skupinu ove mjere.

Putem internetske stranice www.ekovoznja.hr svi zainteresirani sudionici u prometu mogu dobiti informacije o Nacionalnoj kampanji eko-vožnje.

Ovu mjeru provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Hrvatskim autoklubom u trajanju od 2011. do 2016. godine.

Intermodalni prijevoz uključuje više načina prijevoza u teretnom prometu. Ova se mjera odvijala tijekom 2014. godine, a fokusirala se samo na teretni promet i potencijal koji on nudi za rasterećenje cestovnih pravaca i smanjenje potrošnje goriva korištenjem željezničke infrastrukture i unutrašnjih plovnih puteva.Više o ovoj mjeri možete pročitati u 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovtosti.

Kako bi se potakla nabava i korištenje vozila s manjim emisijama CO₂ po prijeđenom kilometru i doprinijelo smanjenju emisija iz sektora prometa, Vlada je 2013. godine izmijenila propis za naplatu posebnog poreza (tzv. trošarine) na motorna vozila na način da je uvela ekološki kriterij pri utvrđivanju visine posebnog poreza koji sada ovisi o prosječnoj emisiji CO₂ po prijeđenom kilometru vozila i vrsti goriva koje vozilo koristi za promet. Ova izmjena odnosi se na sektor osobnih vozila kategorije M1 cestovnih vozila.

U cilju smanjenja emisija iz prometa kao jedna od mjera za ostvarenje ovog cilja je uspostava novog sustava plaćanja posebne naknade za okoliš za vozila na motorni pogon. Mjera se provodi u periodu od 2013. do 2016. godine uz predviđenu dopunu u slijedećem ciklusu mjera definiranih unutar 4. Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti, koji će vrijediti za razdoblje od 2017. do 2020. godine.

Prometne gužve postaju sve veći problem u gradovima, koji značajno utječe na nepotrebno povećanu potrošnju goriva. Stoga je potrebno promovirati održivi razvoj gradskih prometnih sustava i to kroz mjere prvenstveno orijentirane na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, mjere su kreirane za krajnjeg korisnika i ovise o krajnjem korisniku odnosno građanima. Unutar paketa mjera ”Promicanje integriranog prometa” nalaze se:

a. optimiranje gradske logistike prijevoza tereta

Kako bi se aktivno doprinijelo povećanju energetske učinkovitosti u procesu urbane logistike prijevoza tereta, mjerom će se prvenstveno definirati smjernice za povećanje učinkovitosti u prijevozu tereta na osnovu kojih će se krenuti sa provedbom edukacije operatora dostavnih flota vozila.

b. inteligentno upravljanje javnim parkirnim površinama

Očekuje se definiranje smjernica na osnovu kojih bi se mogle donositi odluke o izuzećima ili popustima za korištenje usluge javnog parkirališta za ekološki prihvatljivija vozila.

[caption id="attachment_1257" align="aligncenter" width="1024"] Uvođenje infrastrukture javnih gradskih bicikala – primjer grada Melbournea[/caption]

c. pružanje potpore razvoju infrastrukture javnih gradskih bicikala

Predlaže se uvođenje 9500 javnih gradskih bicikala u vremenskom razdoblju do 2020. godine na područjima najvećih hrvatskih gradova. Uz pretpostavku prosječne dnevne kilometraže javnog gradskog bicikla u iznosu od 5,5 km, za očekivati je da će se njihovom integracijom u urbanu mobilnost, kao jedno od rješenja, godišnje izbjeći u prosjeku oko 2 milijuna km za koje se može pretpostaviti da bi građani ostvarili automobilima. Prebacivanjem spomenuta 2 milijuna km na bicikle, u urbanim sredinama bi se moglo kumulativno izbjeći gotovo 661 tonu goriva do 2016., odnosno 1.148 tona goriva do 2020. godine.

d. uvođenju car-sharing sheme u gradovima

Temeljem iskustava europskih zemalja i gradova, praksa je pokazala da jedno vozilo u Car Sharing shemi supstituira 4-8 normalnih vozila.Za potrebe realizacije Car Sharing sheme, kao jedne od mjera za povećanje energetske učinkovitosti u prometu, predlaže se sukcesivno uvođenje od minimalno 100 vozila godišnje u shemu u najvećim gradovima zaključno do 2020. godine. Procjenjuje se da bi se uvođenjem najučinkovitijih vozila u predmetnu shemu mogla postići razlika u iznosu od 2l/100 km u odnosu na postojeća vozila. S druge strane, prosječna godišnja kilometraža po vozilu u Car Sharing shemi se procjenjuje na 30.000 km.

Iskustva europskih zemalja, poput: Danske, Estonije, Finske, Francuske, Mađarske, Irske, Luksemburga, Malte, i drugih, ukazuju na činjenicu da ograničenje brzine na niže vrijednosti od standardnih i to posebice na autocestama, predstavlja izuzetan doprinos u sustavnom smanjenju potrošnje goriva u cestovnom prometu. No, i sama stroža primjena postojećeg ograničenja brzine uz smanjenu toleranciju prekoračenja može dati jako dobre rezultate.

Procjenjuje se da se od ukupne godišnje ostvarene kilometraže vozila u Republici Hrvatskoj u prosjeku 10% prometa ostvaruje na autocestama. Uvođenjem strožeg poštivanja ograničenja na maksimalnu brzinu kretanja na autocestama očekuje se smanjenje potrošnje goriva za minimalno 2%. Treba imati na umu da je provedba mjere ograničenja brzine jedna od najjeftinijih mjera.

U razdoblju od 2012. do 2020. očekuje se povećanje ukupnog broja registriranih vozila u RH za oko 500.000 (čime će u Hrvatskoj biti registrirano oko 2,5 milijuna vozila), a samim time će utjecaj smanjenja tolerancije na prekoračenje maksimalne brzine na autocestama rezultirati smanjenjem potrošnje za 4.300 tona do 2016., odnosno 4.809 tona goriva do 2020. godine.

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi projekte sufinanciranja čistijeg prometa. U prvoj polovici 2015. godini je Fond odobrio sufinanciranje 506 vozila sa 18,4 milijuna kuna. Zbog velikog zanimanja građana i tvrtki, u rujnu je osigurano dodatnih 7,5 milijuna kuna, a uslijed iskorištenja dostupnih sredstava drugi Javni poziv je zatvoren 6. listopada 2015. godine.

Kroz 2013., 2014. i 2015. godinu se sufinancirala nabava 382 električnih, 740 hibridnih, 20 plug-in hibridnih vozila, 15 sustava gradskih bicikala te više od 500 električnih bicikala.

Unutar 3. Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti pretpostavljeno je sufinanciranje nabave 15.000 električnih i 6.000 hibridnih vozila do 2020. godine.

Očekuje se kako će cijena električnih vozila padati do 2020. godine te da će se smanjivati poticaji za nabavu istih. Provedba mjera ovisiti će troškovnoj učinkovitosti subvencija za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Prilikom izračuna ušteda pretpostavlja se da je za prijeđeni put od 12.000 km/god po automobilu, neposredna potrošnja energije od 15 kWh/100km za električne automobile, 44 kWh/100km za hibridne te 67 kWh/100km za konvencionalna vozila.

Poticanje ugradnje uređaja za pogon motornih vozila plinom  mjera je predviđena 3. Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti, a ima za posljedicu smanjenje emisija iz osobnih vozila te ukupnih emisija iz sektora prometa i uštedu za krajnjeg korisnika.

Trenutno u Republici Hrvatskoj postoji oko 60.000 registriranih vozila sa ugrađenim uređajima sa pogonom motornih vozila na plin, što je relativno malo s obzirom na ukupan broj osobnih vozila s pogonom na benzin (oko 800.000).

Cijena uređaja na tržištu se kreće između 7.000,00 do 10.000,00 kn, a uređaji omogućavaju korištenje jeftinijeg goriva za oko 50% u odnosu na benzin kao i zadržavanje istih postotaka ispušnih plinova ili čak boljih za dotični motor. Važno je napomenuti da se postotak ugljičnog dioksida CO₂ smanjuje ugradnjom uređaja za pogon motornih vozila plinom za 2-5%, što nije zanemarivo. S obzirom da se najveći broj osobnih vozila koristi u urbanim sredinama, smanjenje postotka prisutnosti CO₂ u atmosferi bitno bi poboljšalo sliku zagađenosti gradova.

Za provedbu predmetne mjere predlaže se financijsko poticanje ugradnje uređaja u najmanje 3.000 vozila/godišnje u iznosu od 3000,00 kn s vremenskim horizontom do 2020. godine.

Razvoj prometa, kao osnovnog sustava koji u pogledu mobilnosti zadovoljava potrebe stanovništva, a s druge strane je temeljno sredstvo gospodarskog razvoja, u današnje vrijeme susreće se sa različitim izazovima.

Alternativna goriva u smislu Direktive definiraju se kao goriva ili izvori energije koji služe, barem djelomično, kao nadomjestak za izvore fosilnih goriva u opskrbi prometa energijom i koji imaju potencijal doprinijeti dekarbonizaciji prometnog sustava te poboljšati okolišnu učinkovitost prometnog sektora.

Direktivom je predviđeno da svaka država članica donese Nacionalni okvir politike (NOP) za razvoj tržišta i infrastrukture alternativnih goriva. Osnovni elementi koje mora sadržavati definirani su u Direktivi, a kako bi se nacionalni okvir politike mogao definirati potrebno je raspolagati stručnim podlogama. Mjera Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti je u kratkim crtama objašnjenja ovdje.

Ukupna dnevna potrošnja svih vozila u Hrvatskoj se zbog čekanja na semaforima procjenjuje na oko 160.000 litara. Unutar ove mjere predviđeno je instaliranje inteligentnih semafora radi suzbijanja nepotrebnog čekanja vozila na raskrižjima.

Inteligentni semafori opremljeni autonomnim sustavom napajanja iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar) doprinijet će smanjenju primarne potrošnje energije, kao i emisijama ugljičnog dioksida i ostalih štetnih plinova.

S druge strane, ugrađivanje vizualnog indikatora trajanja faze crvenog svijetla će doprinijeti podizanju svijesti vozača o mogućnostima donošenja odluke vezane uz gašenje motora tijekom čekanja u koloni ispred raskrižja. Pružanje potpore integraciji takvih semafora u prometna raskrižja, doprinijet će se sustavnom smanjenju potrošnje goriva u prometu na osnovi pružanja adekvatnih i pravovremenih informacija vozaču o protočnosti raskrižja, na temelju koje će vozač moći donijeti odluku o prelasku na start-stop režim korištenja motora vozila.

U Republici Hrvatskoj trenutno je oko 1000 prometnih raskrižja opremljeno semaforima. U prosjeku se po raskrižju dnevno potroši oko 160 litara goriva zbog nepotrebnog čekanja vozila na semaforu. Mjerom se predlaže sukcesivna zamjena postojećih semafora instaliranih na 200 raskrižja do 2020. godine. U takvim okolnostima, mjerom bi se mogla smanjiti potrošnja goriva na prometnim raskrižjima do 1.580 tona do 2016. godine, odnosno do 9.320 tona do 2020. godine.

U cilju smanjenja emisija iz prometa kao mjera za ostvarenje ovog cilja je uspostava posebnog poreza na motorna vozila. Bazirajući se na načelu „onečišćivač plaća“, model se obračunava s obzirom na emisije CO₂ u zrak iz motornih vozila.

Posebni porez utvrđuje se na temelju prodajne, odnosno tržišne cijene motornog vozila, emisije CO2 izražene u gramima po kilometru, obujmu motora u kubičnim centimetrima i razini emisije stakleničkih plinova.

Motorna vozila koja se isključivo pokreću na električni pogon nisu predmet ovo oporezivanja, a za “plug-in” hibridna električna vozila iznos posebnog poreza umanjuje se za postotni iznos koji odgovara dosegu vozila u potpuno električnom načinu rada. Ovim posebnim porezom potiče se kupovina učinkovitih vozila i vozila s manjim emisijama stakleničkih plinova.

Korištene pretpostavke su: kupnja 40.000 osobnih vozila te 2.500 motocikala godišnje s stopom porasta od 5% godišnje, prosječni prevaljen put po osobnom vozilu od 12.000 km/god, po motociklu 5.000 km/god, pretpostavlja se kako će 50% kupljenih osobnih vozila obuhvaćenih ovim zakonom biti na dizelsko gorivo, a 50% na benzin. Pretpostavka je kako će 20% kupaca odabrati vozila s emisijama od 10 gCO2/km manjim, a 20% kupaca vozila s 20 gCO2/km manjim od onih koje bi odabrali da nije uspostavljen poseban porez.Vrijeme trajanja mjere je od 2014. do 2020. godine.