U nastavku su navedeni pojedini izvori financiranja. Svaka od navedenih institucija provodi financiranje putem javnih natječaja. Ako ste u potrazi za financiranjem Vašeg projekta za postizanje energetskih ušteda, predlažemo da proučite trenutno otvorene Natječaje.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – FZOEU
Kao središnje mjesto prikupljanja i ulaganja izvanproračunskih sredstava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, između ostalog, ima ključnu ulogu i u poticanju mjera energetske učinkovitosti te korištenja obnovljivih izvora energije. U posljednjih deset godina, Fond je direktno utjecao na povećanje ulaganja u energetiku u javnom, ali i u privatnom sektoru. Naime za više od 2 500 projekata energetske učinkovitosti odnosno korištenja obnovljivih izvora energije Fond je odobrio gotovo 900 milijuna kuna, čime su dodatno pokrenute investicije ukupne vrijednosti preko 3,5 milijardi kuna.
U 2014. godini za takve projekte je rezerviran čak 201 milijun kuna i to za energetsku obnovu zgrada, projekte javne rasvjete, održive gradnje, korištenja obnovljivih izvora energije, kao i za projekte čišćeg transporta te programe u industriji.
Banke
HBOR – Hrvatska banka za obnovu i razvitak ima posebne linije za program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. HBOR je za projekte energetske učinkovitosti odobrio približno 98,4 mil HRK kreditnih sredstava u razdoblju od 2011. do 2013. godine. Navedena kreditna sredstva HBOR-a odobrena su putem poslovnih banaka koje djeluju u RH, izravno putem HBOR-a i modela podjele rizika u suradnji s poslovnim bankama, a velika prednost je moguća kamatna stopa od 4 %.
Razne komercijalne banke imaju dostupne Zelene linije kreditiranja. Jedna od značajnijih je linija kredita Europske banke za obnovu i razvitak koji tvrtkama i jedinicama lokalne samouprave od 2013. godine nude zelene kredite kroz razne komercijalne banke. Ti krediti će omogućiti lakše investiranje u energetsku učinkovitost i projekte vezane uz obnovljive izvore energije. Ta kreditna linija rezultat je EBRD-ova projekta realiziranog u suradnji s Europskom unijom pod nazivom Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility II (WeBSEFF II). Otvorena je i javnom i privatnom sektoru ukoliko žele poboljšati učinkovitost korištenja energije i/ili ulagati u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Iznos bespovratnih sredstava za projekte koji će zadovoljavati kriterije uštede energije i/ili smanjenja CO2, bit će od 5% do 10% iznosa kredita za poslovne subjekte odnosno od 10% do 15% iznosa kredita za JLP(R)S. Usto, ova linija nudi i besplatnu tehničku pomoć konzultanata koji će već u početnoj fazi moći preliminarno procijeniti uštede i ocijeniti hoće li projekti zadovoljiti kriterije potrebne za ostvarivanje prava na bespovratna sredstva.
U Hrvatskoj je u začetku i osnivanje etične razvojne banke nazvane ebanka, koja ostaje u vlasništvu svojih klijenata. Za sebe kažu da su ‘financijska kičma solidarne razvojne ekonomije u Hrvatskoj sačinjene od mreže snažnih lokalnih zajednica, razvojno orijentiranih poduzeća i organizacija civilnog društva, koji osiguravaju uvjete za kvalitetan život ljudi kroz procese realne ekonomije’. Ebanka je zamišljena kao transparentna, demokratska, solidarna organizacija koja svojim članovima osigurava najpovoljnije uvjete financiranja, kontinuiranu savjetodavnu podršku u poslovanju te aktivno smanjivanje rizika povezivanjem u ekonomske cjeline. Trenutno okupljaju suosnivače, a više informacija je dostupno na www.ebanka.eu.
Ministarstvo poljoprivrede
Ministarstvo poljoprivrede u 2014. raspisalo je natječaj za mjeru 4. Ulaganja u fizičku imovinu, podmjera 4.1. potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, operacija 4.1.3. korištenje obnovljivih izvora energije iz Programa ruralnog razvoja Hrvatske 2014-2020. Najniža vrijednost javne potpore po projektu iznosi 5 000 eura u kunskoj protuvrijednost, a najviša 1 milijun eura u kunskoj protuvrijednosti s ciljem poticanja ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za potrebe vlastitog proizvodnog pogona korisnika. Korisnici mogu biti fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi.
EU fondovi
U okviru Operativnog programa iz područja konkurentnosti i kohezije 2014-2020, visoki udio ulaganja je na raspolaganju Republici Hrvatskoj, oko 3 milijarde eura, i to kroz pet prioriteta za konkurentnost: istraživanje i inovacije, ICT, razvoj malih i srednjih poduzeća, nisko-ugljično gospodarstvo i obrazovanje. Uz to, više od 2,2 milijarde eura namijenjeno je zaštiti okoliša i prilagodbi klimatskim promjenama. Također, ukupno gledajući, oko 40% Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjeno je podršci malim i srednjim poduzećima, istraživanju i inovacijama.
Promicanje energetske učinkovitosti (EnU) i obnovljivih izvora energije (OIE) definira kao cilj podupiranje EnU i uporabu OIE u poduzećima, smanjenje potrošnje energije u proizvodnim industrijama te promicanje učinkovitog korištenja energetskih izvora i smanjenja korištenja energije u uslužnom sektoru (turizam, uredski prostori i trgovina). Isti cilj definiran je i za pametno upravljanje energijom u javnoj infrastrukturi i stambenom sektoru. Kroz navedeni Operativni program, hrvatskim poduzetnicima namijenjeno je 100 milijuna eura za ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama te u privatnom uslužnom sektoru.
S obzirom na nužnost komplementarnosti između poticanja EnU i OIE u poduzećima i ciljeva namijenjenih povećanju učinkovitosti i rasta MSP poduzetnicima je, u sklopu sufinanciranja proizvodnih investicija, omogućeno ulaganje u energetsku učinkovitost proizvodnih pogona i procesa (okvirno 200 milijuna eura).
Green for Growth Fund
Fond Green for Growth za regiju jugoistočne Europe osnovan je s misijom da u obliku javnog privatnog partnerstva pomaže implementaciju mjera energetske učinkovitosti i upotrebe obnovljivih izvora energije. Fond je namijenjen svim državama jugoistočne Europe uključujući Tursku i države koje graniče s ovom regijom. Financiranje se prvenstveno odvija kroz direktno financiranje poduzeća ili kućanstava te kroz indirektno financiranje putem partnerstva s drugim financijskim institucijama.
Cilj Fonda je svojim investicijama ostvariti smanjenje od 20% energetske potrošnje i/ili smanjenje od 20% emisija CO2 kroz:
- Refinanciranje financijskih institucija (lokalnih komercijalnih banaka, ne-bankarskih financijskih institucija kao npr. institucija koje omogućavaju mikrofinanciranje i leasing kompanija te ostalih financijskih institucija) koje nude kredite kućanstvima, poduzećima, lokalnim samoupravama i javnom sektoru za implementiranje mjera energetske učinkovitosti ili provedbu projekata usmjerenih na korištenje obnovljivih izvora energije.
- Direktno financiranje ne-financijskih institucija (poduzeća, ESCO tvrtki, poduzeća ili projekti iz područja energetske učinkovitosti, itd.) koje zadovoljavaju kriterije energetskih ušteda, odnosno smanjenja emisija i zadovoljavaju tehničke kriterije za financiranje putem ovog fonda.
Ova inicijativa internacionalnih financijskih institucija koja je već aktivna u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u regiji, osmišljena je kao komplementarno sredstvo financiranja već postojećim programima i izvorima financiranja te kao doprinos inovacijama u financiranju, kao i doprinos razvoju industrije u jugoistočnoj Europi i susjednim državama ove regije.
ESCO modeli
ESCO (ESCO je skraćenica od Energy Service Company) model obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje. Cilj svakog projekta je smanjenje troška za energiju i održavanje ugradnjom nove učinkovitije opreme i optimiziranjem energetskih sustava, čime se osigurava otplata investicije kroz ostvarene uštede u razdoblju od nekoliko godina ovisno o klijentu i projektu.
Rizik ostvarenja ušteda u pravilu preuzima ESCO tvrtka odnosno pružatelj energetske usluge, davanjem jamstava, a pored inovativnih projekata za poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenja potrošnje energije često se nude i financijska rješenja za njihovu realizaciju.
Tijekom otplate investicije za energetsku učinkovitost, klijent plaća jednaki iznos za troškove energije kao prije provedbe projekta koji se dijeli na stvarni (smanjeni) trošak za energiju te trošak za otplatu investicije.
Nakon otplate investicije, ESCO tvrtka izlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu. Svi projekti su posebno prilagođeni klijentu te je moguće i proširenje projekta uključenjem novih mjera energetske učinkovitosti uz odgovarajuću podjelu investicije. Na taj način klijent je u mogućnosti modernizirati opremu bez rizika ulaganja, budući da rizik ostvarenja ušteda može preuzeti ESCO tvrtka. Uz to, nakon otplate investicije klijent ostvaruje pozitivne novčane tokove u razdoblju otplate i dugoročnih ušteda.
Dodatna prednost ESCO modela predstavlja činjenica da tijekom svih faza projekta korisnik usluge surađuje samo s jednom tvrtkom po principu sve na jednom mjestu, a ne sa više različitih subjekata, čime se u velikoj mjeri smanjuju troškovi projekata energetske učinkovitosti i rizik ulaganja u njih. Također, ESCO projekt obuhvaća sve energetske sustave na određenoj lokaciji što omogućava optimalan izbor mjera s povoljnim odnosom investicija i ušteda.
Korisnici ESCO usluge mogu biti privatna i javna poduzeća, ustanove i jedinice lokalne samouprave.
Energetska obnova i energetske usluge u javnom sektoru
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31. listopada 2013. godine usvojila Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. – 2015. godine kojim je predviđeno da se u 2014. i 2015. godini obnovi oko 200 zgrada javne namjene, čime bi se potaknule investicije procijenjene vrijednosti od oko 400 milijuna kuna.
Jedan od ciljeva je ispunjenje zahtjeva sukladno Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o energetskoj učinkovitosti prema kojoj se od država članica traži da od 1. siječnja 2014. godine svake godine obnove 3% ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti.
Zakonom o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (Narodne novine, br. 152/2008, 55/2012 i 101/2013) i Uredbom o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (Narodne novine, broj 69/2012) uređen je postupak provođenja energetskih usluga u javnom sektoru i time je osigurano da se bez dodatnog trošenja proračunskih sredstava vlasnika/korisnika provedu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama javnog sektora.
Sve poslove započete po Programu energetske obnove 2012-2013. godine koje je provodio Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, preuzima Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama u skladu sa Sporazumom o prijenosu aktivnosti provedbe Programa energetske obnove zgrada javnog sektora 2012/13.
Za provedbu Programa za razdoblje 2014-2015. godine zadužena je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.
Javno privatno partnerstvo
Prema definiciji Zakona o javnom-privatnom partnerstvu NN 78/12 i NN 152/14 ono se definira kao dugoročan ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera predmet kojeg je izgradnja i/ili rekonstrukcija i održavanje javne građevine, u svrhu pružanja javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog partnera.
Temeljna osnova javnog-privatnog partnerstva je korištenje ekspertiza privatnog sektora i njihovih sredstava, kako bi se doprinijelo infrastrukturi te ponudi uslužnih djelatnosti javnog sektora. Na taj način javni sektor pokreće aktivnost privatnog sektora, vodeći pritom računa o javnim interesima i kontroli kvalitete. Privatni partner s druge strane zatvara financijsku konstrukciju te doprinosi projektu nudeći svoje temeljne ekspertize (ovisno o vrsti projekta to može biti projektiranje, izvođenje objekta ili neki drugi tip usluga). Financijsko pokriće privatnog partnera realizira se kroz koncesijski ugovor prema krajnjem korisniku ili drugu vrstu ugovora.
Cilj javno privatnog partnerstva je ekonomičnija, djelotvornija i učinkovitija proizvodnja javnih proizvoda ili usluga u odnosu na tradicionalan način pružanja javnih usluga. JPP se javlja u različitim područjima javne uprave, u različitim oblicima, s različitim rokom trajanja i s različitim intenzitetom, a najčešće u slučajevima kada javna uprava nije u mogućnosti neposredno obavljati javne poslove u vlastitoj režiji iz dva razloga:
- zbog nedovoljne stručnosti djelatnika javne uprave, kada su u pitanju posebno stručni poslovi (npr. medicina, nafta i sl.);
- zbog velikih troškova izvedbe javnih poslova u vlastitoj režiji (npr. nabavka građevinske mehanizacije).
Karakteristike projekata JPP su:
- dugoročna ugovorna suradnja (maksimalno 40 godina) između javnog i privatnog sektora,
- stvarna preraspodjela poslovnog rizika izgradnje, raspoloživosti i potražnje (dva od navedena tri rizika moraju biti na privatnom partneru).