Promet

Sukladno EU ciljevima smanjenja emisije stakleničkih plinova te sve većem zagađenju zraka, nužno je istaknuti važnost čistijeg transporta odnosno energetske učinkovitosti u prometu i poticati te korištenje učinkovitijih vozila (koja u većoj mjeri koriste obnovljive izvore energije, imaju smanjene emisije CO2 odnosno električna vozila).

Promet u ukupnoj energetskoj potrošnji ima udio od 30%, a u emisijama stakleničkih plinova u EU od oko 25%, od čega 71,3% generira cestovni promet.

Prometne gužve postaju sve veći problem u gradovima, koji značajno utječe na nepotrebno povećanu potrošnju goriva i zagađenje okoliša bukom i ispušnim plinovima.

Kako bi građani pomogli većoj energetskoj učinkovitosti i smanjenju štetnih emisija, mogu koristiti metode prijevoza koje manje utječu ne okoliš. Neke od tih metoda su veće korištenje javnih prijevoznih sredstava, korištenje električnih i hibridnih vozila ili vozila na plin te posebice korištenje bicikla.


Tijekom razdoblja od 2008. do 2013. godine potrošnja energije u prometu smanjivala se s prosječnom godišnjom stopom od 1,1 %. Trend smanjenja ostvaren je u potrošnji motornog benzina, dizelskog goriva, ukapljenog plina i električne energije, dok je u potrošnji ostalih oblika energije ostvaren trend porasta potrošnje. Potrošnja motornog benzina smanjivala se s prosječnom godišnjom stopom od 3,6 %, dizelskog goriva od 0,4 %, ukapljenog plina od 3,9 % i električne energije od 2,9 %. Prosječna godišnja stopa porasta potrošnje mlaznog goriva iznosila je 1,9 %, a tekućih biogoriva 91,5 %.

[caption id="attachment_410" align="aligncenter" width="683"]potrosnja energije promet Potrošnja energije u prometu, izvor: Energija u Hrvatskoj 2013[/caption]

U 2013. godini je u željezničkom prometu ostvareno smanjenje potrošnje energije i to za 6,9 %. U svim ostalim vrstama prometa potrošnja energije je povećana.

Povećanje potrošnje energije u cestovnom prometu iznosilo je 1,2 %, u zračnom prometu 9,3 % i u pomorskom i riječnom prometu 8,6 %. Potrošnja energije u javnom gradskom prometu povećana je za 0,8 %, a najveće povećanje izraženo u postocima ostvareno je u ostalom prometu i iznosilo je 30,1 %.

Tijekom razdoblja od 2008. do 2013. godine ostvaren je trend porasta potrošnje energije u zračnom prometu i u ostalom prometu. U željezničkom prometu, cestovnom prometu, pomorskom i riječnom prometu i u javnom gradskom prometu ostvaren je trend smanjenja potrošnje energije. Prosječna godišnja stopa porasta potrošnje energije u zračnom prometu iznosila je 1,8 %, a u ostalom prometu 0,8 %. Potrošnja energije u cestovnom prometu smanjivala se s prosječnom godišnjom stopom od 1,2 %, a u željezničkom prometu s prosječnom godišnjom stopom od 5,7 %.

Većina potrošnje energije u prometu ostvaruje se u cestovnom prometu čiji je udio s 88,4 % smanjen na 88 % u 2013. godini.

[caption id="attachment_412" align="aligncenter" width="674"]potrosnja po vrsti prometa Potrošnja energije prema vrsti prometa, izvor: Energija u Hrvatskoj 2013[/caption]


Mjere za postizanje energetskih ušteda u prometu

Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2014.-2016. godine iznosi određene mjere kojima se prognoziraju uštede energije u prometu. S obzirom na to da cestovni promet predstavlja sektor prometa koji najviše doprinosi potrošnji energije, građani mogu znatno doprinijeti uštedama energije na svakodnevnoj bazi.


Grijanje i hlađenje


Rasvjeta i kućanski uređaji


Ušteda vode


Ušteda energije u zgradama


Savjeti za održiv dom


Povratak na – Informacije i edukativni sadržaj