Rezultati energetskih ušteda

Vrednovanje rezultata energetskih ušteda vrši se usporedbom s planom i ciljevima iznesenim u Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti (NAPEnU).

Kako bi se prikazali pomaci u ostvarivanju ušteda, ovdje su iznjeti podaci o:


Ciljevi izneseni u NAPEnU

U 1.NAPEnU definiran je nacionalni okvirni cilj ušteda koji za 2016. godinu iznosi 19,77 PJ. Prvi među-cilj postavljen je za 2010. godinu i iznosio je 6,59 PJ. Analizom provedenom u 2. NAPEnU utvrđeno je da je cilj gotovo postignut, jer su u 2010. godini ostvarene uštede u iznosu od 6,43 PJ.

1.neposredna potrošnja energije
Neposredna potrošnja energije prema podacima iz 2012. godine, izvor: 3.NAPEnU

Ciljevi ušteda energije određeni su u skladu s metodologijom propisanom u Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (EED) te odgovaraju apsolutnom iznosu od 9 %, odnosno 10 % neposredne potrošnje energije, određene kao prosječna potrošnja energije u razdoblju 2001. – 2005. godine.

Primjenom top-down metode ostvarene uštede u 2012. godini su na razini od 61 % od cilja za 2016. godinu te se može očekivati da će cilj u 2016. biti ostvaren.

U odnosu na 2010. godinu, povećane su uštede u svakom sektoru, od čega je najveći porast u industriji i prometu. Ipak, analiza provedbe svake pojedine mjere koja je bila definirana u 1. i 2. NAPEnU pokazuje da se velik dio pozitivnih rezultata ostvario zbog nepredviđenih aktivnosti, odnosno slučajnih/jednokratnih pozitivnih rezultata, a ne zbog sustavnog provođenja mjera. To ukazuje na potrebu za značajnim poboljšanjem komunikacije i sustavne provedbe mjera.

2. ostvarene i procijenjene uštede primarne energije
Ostvarene i procijenjene uštede primarne energije, izvor: 3.NAPEnU

Proizvodnja i potrošnja energije u Hrvatskoj


Vlastita opskrbljenost energijom u 2013. godini iznosila je 54,3 %, što je za 12,4 % više u odnosu na prethodnu godinu. U ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj, električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije sudjelovala je s 48,2 %.

Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2013. godini povećana je za 4,1 % u odnosu na prethodnu godinu.  Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije iznosio je u 2013. godini 28 % (primjenom EIHP metodologije), odnosno oko 16,5 % ako se u proračunu primjeni EUROSTAT metoda. U razdoblju od 2008. do 2013. godine ostvaren je trend smanjenja ukupne potrošnje energije s prosječnom godišnjom stopom od 1,7 %.

Više informacija nalazi se na linku.


Poboljšanja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj


Temeljni pokazatelji su neposredna potrošnja energije i bruto dodana vrijednost (BDV) kao značajka razvoja pojedine grupe potrošača energije.Osim njih u obzir su uzeti indeks poboljšanja energetske učinkovitosti ODEX, indeks energetske intenzivnosti, odnos primarne i finalne energetske intenzivnosti te energetska intenzivnost i strukturni makroekonomski efekti.

U promatranom razdoblju od 1995. do 2013. godine uočljivo je smanjenje indeksa poboljšanja energetske učinkovitosti, odnosno poboljšanje energetske učinkovitosti za ukupno gospodarstvo u Hrvatskoj za 25,1 % za sve finalne potrošače energije promatrane zajedno. Ovoj pozitivnoj promjeni najviše su pridonijeli sektori industrije i prometa s poboljšanjem indeksa energetske učinkovitosti za 28,9 i 24,9 %.

Više informacija nalazi se na linku.


Smanjenje emisija CO2


Hrvatska je u travnju 2007. godine ratificirala Kyoto Protokol i time preuzela obvezu smanjenja emisije stakleničkih plinova iz antropogenih izvora za 5 % u razdoblju od 2008. do 2012. godine, u odnosu na referentnu 1990. godinu.

Europska komisija utvrdila je smjernice klimatske i energetske politike za 2030. godinu. Jasno je izražen cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40 % u odnosu na 1990. godinu, a svaka od zemalja članica treba definirati svoj način za ostvarenje tog cilja. Za 2050. godinu potrebna su znatno veća smanjenja emisija, tako da EU sukladno preporukama IPCC a planira smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 80 %.

Sektorski promatrano, najveći doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova imala bi elektroenergetika od oko 95 % smanjenja u 2050. u odnosu na 1990. godinu, zatim zgradarstvo (kućanstva i usluge) oko 90 % pa industrija (oko 85 %) i promet (oko 60 %).

Nacionalni proračun emisija stakleničkih plinova određuje se primjenom IPCC metodologije razvijene u okviru UNFCCC konvencije. Hrvatski proračun emisija stakleničkih plinova u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Agencije za zaštitu okoliša. Brigu o pripremi proračuna emisija vodi izvršna institucija EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o. iz Zagreba u suradnji s Agencijom za zaštitu okoliša.

Više informacija nalazi se na linku.


Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti – NAPEnU


Nacionalni okvir politike (NOP) za razvoj tržišta alternativnih goriva


Nacionalni dokumenti