Iako već postoje vrlo napredni sustavi za hlađenje, koji ujedno koriste obnovljive izvore energije, vrlo često se u kućanstvima koriste takozvane „split“ jedinica za hlađenje zraka koje su najjednostavnije i inicijalno najjeftinije rješenje za hlađenje, ali ne i najučinkovitije.
Najjeftiniji oblik hlađenja kuće je prirodnim putem, tj. cirkulacijom zraka iz hladnijih prostora prema toplijima.
Međutim, prirodna ventilacija nije uvijek primjenjiva, pa je stoga moguće ugraditi ventilator koji će prisilno cirkulirati zrak u prostoru u kojem boravimo. Sobni ventilator može pridonijeti toplinskom ugođaju u ljetnom razdoblju na taj način da će povećati brzinu strujanja zraka i time pospješiti izmjenu topline između ljudskog tijela i zraka u prostoriji. Pri tome se stvara osjećaj hlađenja, dok zrak u prostoriji ostaje iste temperature ili se neznatno zagrijava.
Hlađenje prostora na preniske temperature u ljetnom razdoblju nije poželjno. Pri postavljenim nižim temperaturama dolazi do povećanog isušivanja zraka (rošenja na unutarnjoj jedinici) što je energetski i zdravstveno nepovoljno.
Kako se veliki dio energije troši na izdvajanje vlage iz zraka kapacitet uređaja za hlađenje se znatno smanjuje, stoga podesite temperaturu na regulatoru na 25-26°C. Razlika između vanjske i unutarnje temperature zbog zdravstvenih razloga ne bi trebala biti viša od 7°C.
Za svaki °C niže temperature prostora utroši se 3 – 5% više energije.
Split klima uređaj se sastoji od jedne vanjske i jedne ili više unutarnjih jedinica. Hlađenje se ostvaruje pomoću kompresora koji omogućuje cirkulaciju radne tvari (freona) unutar uređaja koja preuzima toplinu iz prostora i prenosi je u okoliš.
Posebno je važno da se prilikom izbora odgovarajućeg klimatizacijskog uređaja posavjetujte sa stručnjakom i ne kupujte uređaj većeg kapaciteta nego što vam je potrebno.
Na izbor kapaciteta klima uređaja utječe veličina prostora, površina staklenih otvora, toplinska izoliranost prostorije, broj ljudi koji borave u prostoru te broj toplinskih izvora (npr. štednjak, hladnjak i ostali električni uređaji).
Potrebna rashladna snaga uređaja može se približno odrediti na osnovu površine stambenog prostora koji se hladi prema tablici:
| Tip objekta | Preporučeno specifično opterećenje rashladnog uređaja (W/m2) |
| Pasivna kuća | 10 |
| Niskoenergetska kuća | 40 |
| Novogradnja – uz pretpostavku dobre toplinske izoliranosti | 50 |
| Kuća – pretpostavljena normalna toplinska izolacija | 80 |
| Starija kuća – pretpostavka je da nema posebe toplinske izolacije | 120 |
Izvor: 200 EE savjeta
Povratak na – Grijanje i hlađenje
