Izvješće o proizvodnji i potrošnji energije u Hrvatskoj objevljeno od strane Ministarstva gospodarstva iznosi detaljnje podatke o energetskim kretanjima u zemlji.
U nastavku su izneseni zadnji poznati podaci, iz izvješća Energija u Hrvatskoj 2013, a odnose se na ukupnu proizvodnju energije u Hrvatskoj i ukupnu potrošnju energije u Hrvatskoj.
Ukupna proizvodnja energije u Hrvatskoj
Na temelju Godišnjeg energetskog izvješća 2013. godine, izrađenog od strane Ministarstva gospodarstva, vidljivo je kako se ukupna proizvodnja energije u Hrvatskoj u 2012. godini povećala za 17 % u odnosu na prethodnu godinu.
Povoljne hidrološke prilike u 2013. godini osnovni su razlog porasta ukupne proizvodnje primarne energije jer je energija iskorištenih vodnih snaga povećana za čak 73,6 %. Porast je ostvaren i u proizvodnji svih ostalih primarnih oblika, a samo je proizvodnja prirodnog plina smanjena za 8,8 %. Najveće postotno povećanje proizvodnje ostvareno je za ostale obnovljive izvore (energija vjetra, energija Sunca, bioplin, tekuća biogoriva i geotermalna energija) te je iznosilo 36,1 %. Proizvodnja ogrjevnog drva i ostale krute biomase, kao i toplinske energije iz toplinskih crpki povećana je za 1,5 %. Najmanji porast ostvaren je u proizvodnji sirove nafte i iznosio je 0,4 %.
Vlastita opskrbljenost energijom u 2013. godini iznosila je 54,3 %, što je za 12,4 % više u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupna proizvodnja električne energije u Republici Hrvatskoj iznosila je u 2013. godini 13 431,1 GWh, pri čemu je iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 65,2 %. U tome postotku su velike hidroelektrane sudjelovale sa 60,3 %, a 4,9 % električne energije proizvedeno je iz ostalih obnovljivih izvora (male hidroelektrane, energija vjetra, biomasa, bioplin i fotonaponski sustavi). U ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj, električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije sudjelovala je s 48,2 %. Pri tome je električna energija proizvedena u velikim hidroelektranama ostvarila udio od 44,6 %, dok je električna energije proizvedena iz ostalih obnovljivih izvora sudjelovala s 3,6 %.
Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj
Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2013. godini povećana je za 4,1 % u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je bruto domaći proizvod smanjen za 0,9 %, što je rezultiralo porastom energetske intenzivnosti ukupne potrošnje energije za 2,4 %. U odnosu na prosječnu energetsku intenzivnost u Europskoj uniji (EU 28), energetska intenzivnost u Hrvatskoj bila je veća za 15,2 %.
U strukturi ukupne potrošnje energije gubici energetskih transformacija povećani su za 35,7 %, a neenergetska potrošnja za 0,9 %. Ostale potrebe za energijom su smanjene. Potrošnja energije za pogon energetskih postrojenja smanjena je za 8,4% , gubici transporta i distribucije energije za 2,3 % i neposredna potrošnja energije za 1,6 %. U sektorima neposredne potrošnje energije – industriji i općoj potrošnji ostvareno je smanjenje potrošnje energije, dok je potrošnja u prometu povećana. U odnosu na potrošnju energije ostvarenu u 2012. godini, u industriji je ona u 2013. godini smanjena je za 1,5 %, a u općoj potrošnji za 3,8 %. Porast potrošnje energije u prometu iznosio je 1,7 %.
Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije iznosio je u 2013. godini 28 % (primjenom EIHP metodologije), odnosno oko 16,5 % ako se u proračunu primjeni EUROSTAT metoda.
Tijekom 2013. godine smanjena je potrošnja većine oblika energije, a porast je ostvaren u potrošnji ugljena i koksa, ostalih obnovljivih izvora, mlaznog goriva, dizelskog goriva i naftnog koksa. Ostvareno je smanjenje potrošnje većine derivata nafte, a porast je ostvaren u potrošnji dizelskog goriva za 2,4 %, mlaznog goriva za 11,8 % i naftnog koksa za 26,1 %. Smanjenje ukupne potrošnje loživog ulja iznosilo je 41,2 %, ekstra lakog loživog ulja 10,4 %, a ukapljenog plina 1,1 %. Smanjenje potrošnje motornog benzina iznosilo je 2,4 %. Udio biogoriva u motornim gorivima u 2013. godini iznosio je oko 1,6 %.
U razdoblju od 2008. do 2013. godine ostvaren je trend smanjenja ukupne potrošnje energije s prosječnom godišnjom stopom od 1,7 %. Od 1992. godine, kada je u Hrvatskoj ostvarena minimalna ukupna potrošnja, ukupna potrošnja energije do 2013. godine rasla je s prosječnom godišnjom stopom od 1,2 %. U istom razdoblju potrošnja uvozne električne energije smanjivala se s prosječnom godišnjom stopom od 7,3 %, potrošnja tekućih goriva sa stopom od 6,6 %, potrošnja prirodnog plina sa stopom od 2,8 % i potrošnja ugljena i koksa sa stopom od 1,5 %. Prosječna godišnja stopa porasta potrošnje ostalih obnovljivih izvora iznosila je 52,3 %, a ogrjevnog drva i krute biomase 7,5 %. U potrošnji toplinske energije iz toplinskih crpki ostvaren je porast s prosječnom godišnjom stopom od 6,8 %, dok je energija iskorištenih vodnih snaga ostvarila porast sa stopom od 9,5 %.
Ukupna potrošnja električne energije Hrvatskoj u 2013. godini iznosila je 17 921,6 GWh te je bila za 1,5% manja u odnosu na prethodnu godinu. U potrošnji prirodnog plina ostvareno je smanjenje potrošnje za 5,4%, ukupna potrošnja toplinske energije, također, je smanjena za 4,4%, dok je smanjenje potrošnje ogrjevnog drva i biomase iznosilo 5 %. Porast potrošnje ugljena i koksa iznosio je 5,3% (u tonama), a ostalih obnovljivih izvora 36,4 %.
U razdoblju od 2008. do 2013. godine ostvaren je trend smanjenja potrošnje električne energije s prosječnom godišnjom stopom od 1,1 %. Pri tome se potrošnja u sektoru usluga povećavala s prosječnom godišnjom stopom od 0,4 %, dok se u ostalim sektorima smanjivala. Prosječna godišnja stopa smanjenja potrošnje električne energije u grupi ostalih potrošača (poljoprivreda i građevinarstvo) iznosila je 4,8 %, u industriji 3,6 %, u sektoru energetike i prometu 2,9 %, a u kućanstvima 1,5 %. Gubici električne energije u prijenosu i razdiobi povećavali su se s prosječnom godišnjom stopom od 2,6 %.
