Poboljšanja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj

Energetska učinkovitost analizirana je unutar godišnjeg izvješća o energiji – Energija 2013,  za sektore:

Temeljni pokazatelji su neposredna potrošnja energije i bruto dodana vrijednost (BDV) kao značajka razvoja pojedine grupe potrošača energije.

Osim njih u obzir su uzeti indeks poboljšanja energetske učinkovitosti ODEX, indeks energetske intenzivnosti, odnos primarne i finalne energetske intenzivnosti te energetska intenzivnost i strukturni makroekonomski efekti.


U promatranom razdoblju od 1995. do 2013. godine uočljivo je smanjenje indeksa poboljšanja energetske učinkovitosti, odnosno poboljšanje energetske učinkovitosti za ukupno gospodarstvo u Hrvatskoj za 25,1 % za sve finalne potrošače energije promatrane zajedno. Ovoj pozitivnoj promjeni najviše su pridonijeli sektori industrije i prometa s poboljšanjem indeksa energetske učinkovitosti za 28,9 i 24,9 %.

Zamjetan je pad indeksa u svim sektorima, a najveći doprinos dali su sektori industrije i prometa. Treba, međutim uočiti blagi porast ODEX-a za promet u zadnje dvije godine, što je utjecalo na usporavanje razvoja ukupnog indeksa poboljšanja energetske učinkovitosti.


U 2013. godini se učinkovitost potrošnje energije u Hrvatskoj nastavila poboljšavati u odnosu na prethodno razdoblje.

Energetska učinkovitost izražena indeksom poboljšanja energetske učinkovitosti povećana je za 0,5 indeksnih bodova za sve finalne potrošače energije promatrane zajedno. Spomenuti indeks povećan je u prometu za 0,2 indeksna boda, dok je u industriji i kućanstvima nastavljen pozitivan trend njegovog smanjivanja za 1,3 indeksna boda u industriji i 1,5 indeksnih bodova u kućanstvima. Tijekom razdoblja od 1995. do 2013. godine ostvaren je pozitivan trend smanjivanja indeksa poboljšanja energetske učinkovitosti za 25,1 % za sve finalne potrošače energije promatrane zajedno. Ovoj pozitivnoj promjeni najviše su pridonijeli sektori industrije i prometa s poboljšanjem indeksa energetske učinkovitosti za 28,9 i 24,9 %.

index ODEX
Indeks poboljšanja energetske učinkovitosti ODEX, izvor: Energija u Hrvatskoj 2013

Praćenje energetske intenzivnosti vezane uz ekonomske pokazatelje je alternativni način prikazivanja učinkovitosti potrošnje energije u pojedinim sektorima. Energetska intenzivnost određena je kao omjer ukupne potrošnje energije u pojedinom podsektoru, i bruto dodane vrijednosti ostvarene unutar tog podsektora.

U 2013. godini uočljiv je nastavak trendova iz prethodnog razdoblja za većinu sektora. U odnosu na prethodnu godinu energetska intenzivnost je smanjena u industriji, sektoru usluga i u kućanstvima, dok je u ostalim sektorima ona povećana. Ako se promatraju svi sektori zajedno također je ostvareno smanjenje energetske intenzivnosti u odnosu na prethodnu godinu.

Na temelju odnosa ukupne potrošnje energije i bruto domaćeg proizvoda ili neposredne (finalne) potrošnje energije i bruto domaćeg proizvoda, izvodi se pokazatelj primarne i finalne energetske intenzivnosti. Kretanje primarne i finalne energetske intenzivnosti u razdoblju od 1995. do 2013. godine prikazano je na slici 3. U odnosu na prethodnu godinu intenzivnost ukupne potrošnje energije se nije promijenila, dok je intenzivnost finalne potrošnje energije smanjena.

indeks intenzivnosti
Indeks energetske intenzivnosti prema industrijskim sektorima, izvor: Energija u Hrvatskoj 2013

Indeksi energetske intenzivnosti pokazatelji su promjena u korištenju energije po jediničnom proizvodu ili usluzi te promjena uspješnosti u ostvarenju tržišne vrijednosti proizvoda ili usluge, dakle na njih utječe strukturni učinak i učinak jedinične potrošnje. Uspoređena je ostvarena energetska intenzivnost s intenzivnošću iz 1995. godine, tj. pretpostavljena je potrošnja energije u promatranoj godini kakva bi bila postignuta s razinom intenzivnosti iz 1995. godine, prema ostvarenom bruto domaćem proizvodu. Time se razlučuje utjecaj strukturnog učinka, tj. tržišnog pokazatelja i utjecaj učinka jedinične potrošnje energije, odnosno pokazatelja energetske učinkovitosti.

Do 2013. godine su strukturne promjene imale značajan učinak od 48,7 % na smanjenje energetske intenzivnosti, dok je smanjenje jedinične potrošnje energije uzrokovalo preostalo smanjenje energetske intenzivnosti.


windowsEnergetska učinkovitost u zgradarstvu

U području zgradarstva i energetske učinkovitosti u zgradarstvu 2013. godina donosi manje promjene u zakonodavstvu koje neposredno utječu na trendove potrošnje energije za grijanje u zgradama. Najvažnije je odgađanje obavezne primjene nacionalne metodologije proračuna konačne energije za zgrade za potrebe energetskog certificiranja do 2014. godine.

Program energetske obnove zgrada javnog sektora određuje ulaganja u energetsku obnovu za zgrade u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave za 2014. i 2015. godinu na 200 zgrada ukupne korisne površine od 420 000 m² u iznosu od 400 000 000 kuna te zadužuje Agenciju za pravni promet i poslovanje nekretninama za provedbu programa. U 2013. godini u sektoru opće potrošnje, u kojem su najveći potrošači zgrade – kućanstva i usluge, bilježimo pad potrošnje finalne energije od 3,8 % u odnosu na 2012. godinu. Finalna potrošnja energije u zgradama u 2013. godini iznosi 103,20 PJ, što predstavlja 42,4 % ukupne energetske potrošnje u 2013. godini, koja iznosi 243,64 PJ. Ukupna potrošnja u sektoru opće potrošnje u 2013. godini iznosi 117,30 PJ.


8481118209_23158e6211_oEnergetska učinkovitost u industriji

Razina energetske učinkovitosti prikazuje se pomoću indeksa koji je omjer ukupne potrošnje finalne energije i indeksa proizvodnje za pojedine industrijske grane, prema analognom omjeru za indeksnu 1995. Energetska učinkovitost potrošnje energije u industriji u 2013. godini zadržava trend smanjenja iz prethodnih godina. Kemijska industrija zadržava najstrmiji pad učinkovitosti prema ODEX-u – oko 16 % u odnosu na 2012., dok prehrambena industrija bilježi pad od 1,7 %. Industrija cementa prelazi u trend porasta ovog indeksa za 4,6 %, kao i papirna industrija za 5,7 %. Ostale industrije bilježe uglavnom manje trendove porasta, no zbog znatnog utjecaja kemijske industrije ukupni indeks energetske učinkovitosti za industriju se smanjuje.

indeks ODEX industrija
Indeks energetske učinkovitosti ODEX u industriji, izvor: Energija u Hrvatskoj 2013

Za odnos energetske intenzivnosti i neposredne potrošnje energije u industriji promatrani su pokazatelji za pojedine grane za 2013. u odnosu na prethodnu 2012. godinu. Ukupna potrošnja energije u industriji bilježi pad od oko 2 % za ukupno transformirane oblike energije. Najveći pad potrošnje od preko 31 % prisutan je u industriji kartona i ambalaže, a od preko 29 % u papirnoj industriji. Daljnji pad potrošnje od oko 16 % prisutan je u proizvodnji transportnih sredstava, a u strojogradnji i industriji metalnih proizvoda od oko 11 %. Znatan porast potrošnje od 40 % bilježi industrija primarnih metala. Skupina koja ima najveću potrošnju energije od oko 9 %. je industrija nemetalnih minerala (građevnog materijala). Važan potrošač ukupno transformiranih oblika energije je industrija hrane, pića i duhana u kojoj je prisutan pad potrošnje od 4,5 %.

Još jedan pokazatelj trendova korištenja energije u industriji je indeks energetske intenzivnosti uz korištenje bruto dodane vrijednosti, prikazan na slici 12. Ovaj indeks pokazuje relativni omjer potrošnje energije (u PJ) i ostvarene ukupne bruto dodane vrijednosti (BDV izražen u kunama na razini 2000. godine), u odnosu na 1995. kao referentnu godinu. Na slici 12 je crvenom linijom prikazan sam indeks intenzivnosti (označen kao indeks efikasnosti) i njegova srednja vrijednost kao trogodišnji prosjek prethodne, trenutne i naredne godine (označen kao MA). Trend smanjenja energetske intenzivnosti u industriji zadržava približno jednak gradijent pada tijekom promatranog razdoblja. Uzroci tome su različiti – to je posljedica smanjenja specifične potrošnje energije po jedinici proizvoda, dakle povećanja energetske učinkovitosti, rezultata u povećanju tržišne vrijednosti proizvodnje i strukturnih promjena u industriji, no posljednjih godina je to više posljedica ekonomskih poteškoća i pada opsega proizvodnje. Trend izraženog pada srednje vrijednosti ovog indeksa nastavio se i u 2013. godini, no sam indeks intenzivnosti ne bilježi veći pad u odnosu na prethodnu godinu.

indeks intenzivnosti industrija
Indeks energetske intenzivnosti u industriji, izvor: Energija u Hrvatskoj 2013

city-bikesEnergetska učinkovitost u prometu

Sektor prometa jedan je od najintenzivnijih potrošača energije u Republici Hrvatskoj, a i u budućnosti se očekuje njegov brži rast nego kod ostalih sektora. U razdoblju od 1991. do 2013. godine udio potrošnje prometnog sektora u finalnoj energetskoj potrošnji porastao je s 21 na 35 posto, što ukazuje na veliki potencijal za provedbu mjera energetske učinkovitosti. Potencijali za povećanje učinkovitosti leže uglavnom u optimiranju strukture transportnih oblika, u što većem iskorištavanju kapaciteta (povećanje loading faktora) te implementaciji što učinkovitijih motora i vozila, kao i u odgovarajućim režimima vožnje. Od 2007. godine kada je postignuta maksimalna potrošnja goriva u iznosu od 91,07 PJ bilježi se kontinuirani pad i to na iznos od 86,6 PJ 2010. godini, 84,97 PJ u 2011. godini te na 84,02 PJ u 2012. godini. U 2013. godini bilježi se rast na 85,41 PJ. Glavni uzročnik ovoj promjeni trenda potrošnje energije, proizlazi iz globalne ekonomsko – financijske krize u koju je Hrvatska ušla u drugoj polovici 2008. godine, što se manifestiralo kroz manju potrebu za mobilnošću, a samim time i manjom potrošnjom goriva. U 2013. godini došlo je do porasta potrošnje te se takav trend očekuje i u narednim godinama.

Osnovni pokazatelj energetske učinkovitosti u prometu je svakako struktura pojedinih oblika prijevoza te je, primjerice, veći udio prijevoza tereta željeznicom pokazatelj višeg stupnja energetske učinkovitosti u teretnom prometu. Struktura tonskih kilometara u prijevozu tereta pokazuje da je u Republici Hrvatskoj primarni oblik za prijevoz tereta cestovni promet.

tonski kilometri prijevoza
Struktura tonskih kilometara u transportu tereta u Republici Hrvatskoj 2013. godine i EU 28 2012. godine, izvor: Energija u Hrvatskoj 2013

Potrebno je naznačiti da je iz promatranja izuzet pomorski i obalni promet koji daje donekle iskrivljenu sliku jer zbog velike prijeđene udaljenosti u međunarodnom brodskom prijevozu dolazi do velikog udjela tonskih kilometara u EU 28.

U strukturi putničkih kilometara (procjena za cestovni promet osobnim vozilima u Republici Hrvatskoj na temelju broja registriranih osobnih vozila, prosječne godišnje prijeđene udaljenosti i prosječne popunjenosti vozila), sukladno očekivanjima, prevladava cestovni promet osobnim vozilima. Udio cestovnog prometa osobnim vozilima u Republici Hrvatskoj je viši nego u slučaju EU 28. Iz promatranja je izuzet javni gradski prijevoz tramvajima.

Ukupna potrošnja energije u prometu u 1995. godini iznosila je 49,59 PJ, a u 2013. godini je taj iznos porastao na 85,41 PJ. Time je ostvaren ukupan porast potrošnje od 72 % u promatranom razdoblju s prosječnim godišnjim povećanjem od 3,1 %.

U razdoblju od 1995. do 2013. godine indeks energetske učinkovitosti (ODEX) za cjelokupan prometni sektor smanjio se za 26,2%. Veliki napredak ostvaren je u kategoriji zračnog prometa i to čak za 49,2%, čemu je doprinijelo značajno povećanje popunjenosti poglavito u putničkom prometu. Učinkovitost kamiona i lakih dostavnih vozila povećala se za 28,1%, dok se u kategoriji osobnih vozila ODEX smanjio za 18,1%. Argument koji ide u prilog relativno velikom ostvarenju energetske učinkovitosti u kategoriji teretnih vozila je činjenica da upravo taj sektor bilježi najveće stope rasta u pogledu novo nabavljenih, tehnološki naprednijih vozila.

indeks ODEX promet
Indeks poboljšanja energetske učinkovitosti ODEX u prometnom sektoru Republike Hrvatske, izvor: Energija u Hrvatskoj 2013

Proizvodnja i potrošnja energije u Hrvatskoj


Smanjenje emisija CO2